Danas je Đurđevdan – dan pun običaja

Izvor/Foto: sr.wikipedia

Danas se slavi Đurđevdan, jedna od najvećih slava i praznik sa brojnim običajima.

Običaji i verovanja vezana za Đurđevdan su postojala na ovim prostorima i pre nego što je srpski narod primio hrišćanstvo. Sveti Đorđe je “svojim praznikom” samo zauzeo mesto staroslovenskog božanstva plodnosti – Jarila, pa je zbog toga najveći broj običaja koji postoje u Srbiji veoma star i u vezi je sa zaštitom, zdravljem i plodnošću.

Običaji na Đurđevdan

Na Đurđevdan treba požuriti i u rano jutro izaći na polja gde se bere cveće. Đurđevdansko cveće je: đurđevak, mlečika, maslačak i od njih treba isplesti venčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili “berićetni“, pa se u narodu kaže: “Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru“. Ovi venčići treba da ostanu na vratima preko cele godine, sve do sledećeg Đurđevdana.

Izvor: sr.wikipedia

U nekim krajevima Srbije se tokom branja cveća devojke i mladići “gađaju” biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su lepljivi. Ako vam se dopada neki mladić ili devojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalepi, to znači da će se i on ili ona “zalepiti za vas”.

Slično, na Đurđevdan se od leske prave krstići – jedna grana se rascepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić koji se stavlja na kuću i na njivu jer se veruje da on štiti od gromova i zlih sila.

Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija “grabila” za vas. Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i devojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga.

Na Đurđevdan treba poraniti i ne valja spavati preko dana! Ako to uradite, rizikujete da vas glava boli preko cele godine. Ipak, narod je i za ovo smislio lek. Ako vam se već desi da danas zadremate, onda na Markovdan treba “spavati na istom mestu” i bol će nestati.

Mladići u ponoć odlaze do kuća devojaka koje im se sviđaju, skidaju kapije i odnose ih negde daleko i tako zadaju muke roditeljima koji zatim moraju da ih traže po selu. Skidanjem kapije veruje se da će se devojka udati te godine.

Narodna verovanja

Veruje se da će, ako je na Đurđevdan vedro, godina biti plodna, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša, narod čeka velika suša.

Veruje se da na Đurđevdan deluju veštice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre “da bi zaštitili sebe i selo“. Slično, u nekim krajevima u đurđevdanskoj noći i dalje čuvaju zasejanu pšenicu i raž jer se veruje da baš tada neko može da “obere njivu” tj. bacanjem čini prenese rod u svoj posed.

Comments are closed, but trackbacks and pingbacks are open.